Sedmica iza nas kroz prizmu redakcije portala jez.ba donosi pregled dešavanja koja su nam privlačila pažnju. Dok smo mi trošili energiju u raspravama, još jednu sedmicu nismo iskoristili da radimo na sebi, da se bavimo uzrocima i izvorima naših problema, i da kreiramo alternativu ovom oko nas. Ne govorimo ovdje da ne treba biti informisan, nego da ne treba plakati za prosutim mlijekom. Treba biti korak ispred vijesti, ne trčati za njima.
Subota: Pedro u Sarajevu & Sukob na pločniku
Premijer Španije je protrčao zemljama regije i poručio kako je on za proširenje EU. Izuzetno liberalan stav glede proširenja, pseudo lideri u našoj zemlji su iskoristili da nas opet sve skupa slažu. Hajd što lažu i obmanjuju nas, pseudo javnost, no gledat Pedra u oči i lagat, to je već napredni nivo. Nezvanično saznajemo da je Pedro u Vijećnici uspio pregrist i baklavu.
Od vijesti sa „ruba znanosti“ izdvajamo intervenciju federalne inspekcije negdje oko pola deset naveče, u centru Sarajeva. Naime, Komisija za zaštitu kulturno-historijskih spomenika Bosne i Hercegovine nije dala dozvolu za revitalizaciju jednog naizgled sasvim beznačajnog dijela pločnika u Opštini Centar u Sarajevu. Opština je krenula u radove oko 21:00, a inspekcija kako rekosmo je desantom zaustavila radove u 21:23. Nije poznato je li se u državi ikad prije desila ovako brza intervencija navodno nadležne inspekcije. Mi ih ovim putem pozivamo da istom brzinom angažuju oko uništavanja prirode i našeg kulturno-historijskog naslijeđa širom Bosne i Hercegovine. Znamo, znamo, pederalna je jurisdikcija, no ko hoće nađe način.
Nedjelja: Strane investicije & Skokovi u Mostaru
Od „Ma nemojte kazati“ vijesti izdvajamo da smo na začelju, vjerovatno ne samo regionalno, kada je riječ o direktnim stranim investicijama. Tigrovi od papira su se dobrano potrudili da naša zemlja u prošloj godini prikupi svega 519 miliona dolara direktnih stranih investicija. Poređenja radi, Slovenija sama bilježi cifru od 1.52 milijarde dolara. Mala je utjeha da je poslovično stabilna Hrvatska privukla 569 miliona dolara, svega malo više od nas. Da nije žalosno bilo bi smiješno. Od Harisa S. i Zlatka L. slušamo mantru kako se „naši“ lideri slomiše da privuku strane investitore. Osim toga, vidimo da ni regionalnom šampionu Srbiji direktne strane investicije nisu baš puno pomogle. Mantru koju slušamo od političara prati zadati model po kojem strani investitori uz mnoštvo poticaja od strane države iskorištavaju radnu snagu i resurse zemlje sve dok traju poticajne mjere, a potom se odsele u neku drugu „banana“ državu. Neoliberalni model i globalizacija koji su na neki način iznjedrili ovaj ekonomski model su prošlost i sve države, ukoliko žele uravnotežen razvoj koji je pri tome održiv i ekološki prihvatljiv, ne trebaju špekulativne strane investitore, već nešto sasvim drugo.
Po 456. put, skakači imaju priliku da u Neretvu skoče sa najljepše lokacije u Mostaru. Sa Starog mosta skače 30 takmičara iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Mi im želimo ugodno vrijeme , da se niko ne povrijedi, a neka pobijedi najbolji.
Od vijesti koje nisu revijalnog karaktera izdvajamo požar u selu Brodac kod Bijeljine, u kojem je dobro nagorila fabrika za impregnaciju drveta firme “Meridijana”. Nadležni su upozorili da postoji opasnost po zdravlje građana. Da je situacija krajnje ozbiljna, pokazuje i činjenica da su sve raspoložive vatrogasne ekipe i spasilačke jedinice iz Bijeljine, Civilne zaštite Bijeljina, kao i vatrogasci iz Ugljevika i Lopara bili na terenu i gasili požar, a da su u pomoć pozvani i vatrogasci iz Brčkog.
Ponedeljak: Produžetak radova & Kosovo
Gle čuda, oba sarajevska politička koncepta koja su navodno u sukobu kasne sa završetkom radova. Pruga i bazen, da pojednostavimo, čekaju početak predizborne kampanje. Naravno da bazen nije bio spreman za porinuće u junu ili julu mjesecu, neće biti ni u augustu…. Kupanje vjerovatno bude u oktobru. Sa prugom je stvar ista, drugi put se već pomjera puštanje u promet i sada kako čujemo biće tramvaj, al kad krene predizborna kampanja. Pitanje je jel bilo ko očekivao nešto drugačije od navodne pozicije i pseudo opozicije? Zar je toliko teško planirati radove, pripremati tendere, provoditi procedure, posebno kad masu tih operacija drugi obavljaju za tebe? Sa velikim žaljenje konstatujemo da su ideologije političkih stranaka izumrle, da su ideali izdani i da je sve samo vezano uz odnos metra kvadratnog i novca. Tenderi i radovi se, tamo gdje ima zdravog razuma, ne tempiraju prema izborima, već prema potrebama populacije i godišnjim dobima.
Maratonci nadamo se trče počasni krug. Vučić & Co po ko zna koji put izazivaju tenzije i nervozu među stanovništvom. Zapaljivom retorikom odaju da nemaju nikakav ozbiljan plan za predstojeću zimu, niti za godine koje nam tek dolaze. Bukvalno su iskoristili sve što imaju na raspolaganju da sebi kupe još malo vremena, da zarade još koju platu ‘nako. Kako bi skrenuli pažnju sa afera, iskoristili su oprobani model podizanja nacionalnih, ali i svih drugih mogućih tenzija, ne samo u Srbiji i na Kosovu.
Iz rubrike „Ima se, može se“ izdvajamo prvo da su prihodi od indirektnih poreza u periodu januar-juli 2022. godine iznosili 5 milijardi i 530 miliona KM i veći su za 935 miliona KM ili 20,35 posto u odnosu na isti period 2021. godine, kada su iznosili 4 milijarde i 595 miliona KM. Ostaje u nama mrva nade da cijeli ovaj ne mali iznos neće biti spržen na predizbornu kampanju. Taj uvećan prihod mogao bi se uložiti investicijski, ali i poticajno u sektore poljoprivrede, malih i srednjih preduzeća, zadrugarstva, socijalnog poduzetništva i turizma.
Druga vijest je tender za nabavku od oko 5 miliona KM za kazneno-popravne zavode u Federaciji Bosne i Hercegovine. Naime, za 36 mjeseci ovoliki novac će da pojedu 1424 lica, trenutno smještena na odsluženje kazne. Mišljenja smo da se na ručak garant privale i čuvari, a možda i ostalo osoblje KPZ-a. Naravno da lica na odsluženju zatvorskih kazni trebaju imati adekvatnu prehranu, no u tim zatvorskim tenderima kao da nešto nije u redu. Dakle, 1424 lica za 36 mjeseci, samo za meso 5 miliona KM, što je oko 4.876 kg mesa mjesečno po zatvoreniku. A đe hljeb, đe salata….?
Utorak: Uranili sa kampanjom & Fabrika duhana Sarajevo
Transparency International u Bosni i Hercegovini u prvih mjesec dana monitoringa aktivnosti političkih stranaka uputio je 22 prijave Centralnoj izbornoj komisiji zbog održavanja predizbornih skupova i plaćene izborne kampanje. Po onoj staroj narodnoj – večerajte mene ne čekajte, politički akteri su zasukali rukave, razmotali zastave i podijelili koju dnevnicu i igre su počele. U skladu sa onim što se zove naše prethodno iskustvo možemo se samo nadati da jačeg snijega neće bit prije januara, jer do tada ima da gledamo politički cirkus i nebavljenje našim svakodnevnim problemima. Poskupljenja, inflacija, COVID19 posljedice, energetska kriza, reperkusije agresije na Ukrajinu – sve to trenutno malo koga zanima.
Sad već davne 1880., na današnji dan, 2. avgust, sa radom je krenula Fabrika duhana Sarajevo. Sa sjetom se sjećamo firme koja je Sarajevu dala najviše ilegalaca. Razlog za sjetu je naravno svima poznat: nema više duhana i njegove prerade u Bosni i Hercegovini, zemlji sa bogatom tradicijom, ali i navikom pušenja. Sad pušimo uvozne. Imamo i crno tržište duhana. Pitamo se samo – jel propast cijele jedne industrije vrijedila jedne vikendice, par bundi ili zlatnog sata…. Eventualno pretvaranje Fabrike duhana Sarajevo u rezidencijalno naselje samo bi bila finalna posljedica nemara uprave, odsustva politike i visokog nivoa korupcije.
Srijeda: Požar u Neumu & Meso i med u Saudijsku Arabiju
Neumsko zaleđe zahvatio požar koji prijeti kućama i uništava imovinu ljudi. Pomoć vatrogascima Neuma pružili su njihove kolege iz Mostara i Čapljine, ali i iz Metkovića u susjednoj Hrvatskoj. Opet smo imali sreće i nije bilo ljudskih žrtava. Vatrogasci sa zemlje su skoro pa nemoćni jer, iako su konstitutivni, nemaju adekvatnu tehniku i opremu za gašenje požara. Treba napomenuti da je sve manje ljudi, samim tim i stoke tako da požari zahvataju sve veće površine i sve teže se gase. Prevencija u vidu ovaca i kamenih podzida donijela bi rezultate, no svi opet kažu – nema se ljudi.
Poljoprivredna proizvodnja mogla bi dobiti još jednu šansu, ako je korupcijom ne upropasti opet neki „Magic Johnson“. Sjetimo se kako je izvoz jabuka u Rusiju bio doveden u pitanje koruptivnim radnjama i falsifikovanjem potrebnih certifikata za izvoz. Želja nam je da uz dobru organizaciju i pripremu bosanskohercegovačka poljoprivreda dobije novu šansu. Tržište Saudijske Arabije je više platežne moći, imamo priliku da razvijemo cijeli niz proizvoda premium klase koji zahtijevaju adekvatnu ambalažu, ali i sve druga svojstva kvalitetnog proizvoda. Dokaz o regionalnom porijeklu, organska certifikacija, tradicionalne recepture – sve su to samo djelići mogućnosti koji nam stoje na dohvat ruke.
Četvrtak: IZ i politika & Oduzet duhan
Ima neka tajna veza između Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i stranke SDA, i bez obzira koje posljedice politika pomenute stranke ima na pripadnike bošnjačkog naroda, IZ stoji uz SDA. Krajnje nepromišljena politika. IZ bi valjda trebala da bude zaštitnik samih Bošnjaka kada su oni iznevjereni i izmanipulisani od stranaka koji ih navodno predstavljaju. Kad džemati kopne i smanjuju se, kler ne bi smio podržavati one koji su do toga doveli. Isto važi i za dva druga klera, odnosno za HKC i SPC. Zar je moguće da ne vidite šta se dešava i kuda sve ovo skupa vodi? Pa šta vam znače prava, prihodi, privilegije i sami vjerski objekti ako su prazni?!
Kad država ili bolje rečeno kada režim suzbija domaću proizvodnju, on prvo poremeti otkup, potom zatvori i pohapa fabrike, a onda počne i da hapsi. Nakon propasti duhanske industrije u našoj zemlji nije se učinilo ništa da se sačuva proizvodnja duhana, te da se omogući plasman duhana kroz zadružno djelovanje ili na neki drugi način. Posljedica svega jesu crno tržište duhana, hapšenja i privođenja ljudi.
Petak: Uvezli vode za 21.5 miliona KM & Naftni terminali
Za svega šest mjeseci tekuće godine uvezli smo mineralne i gazirane vode u vrijednosti od skoro 21.5 miliona KM i 30 miliona kilograma mesa u vrijednosti 182.9 miliona KM. Što je mnogo, mnogo je. Mogli bismo svoje potrošačke navike zadovoljiti i na druge načine. Morali bismo naći načina da stimulišemo domaću, po mogućnosti lokalnu proizvodnji, a ne samo potrošnju. Dodatna vrijednost nam bježi i preljeva se kako u susjedne nam zemlje, tako možda još i više u zemlje EU gdje nam glavom bez obzira bježi omladina i najpotentniji slojevi stanovništva.
Raduj se Bosno! Eventualno 2023. godine se možemo nadati naftnim terminalima. Dok se cijeli svijet na neki način priprema za predstojeću zimu, naši lideri imaju prečeg posla. U sklopu pripreme za predstojeće izbore najavljeni su radovi na izgradnji naftnih terminala Federacije BiH, no najveće pitanje koje ostaje otvoreno je – odakle nam pare da kad i ako se terminali naprave u njih i natočimo te silne milione litara goriva. Ovo bi mogla biti vijest iz rubrike „Pa mi nismo normalni“.
Zaključak: Svjedoci smo da je predizborna kampanja već krenula. Nekako u pozadini i uglavnom u crnim hronikama ostaje zapisano da se dešava jako puno utapanja i da ljudi gube glave u velikom broju saobraćajnih udesa. Tim kao da se bave samo nadležni zavodi za statistiku i niko više. Predizborna je kampanja, koga zanimaju udesi i utapanja, pa nisu sad lokalni izbori.
Ceste su nam pretrpane, pune rupa i crnih tački. Policija na njima samo statira na unaprijed poznatim lokacijama. Ne postoje nikakva ograničenja za promet kamionima u vremenu pojačanog prometa. Na samim cestama vlada nepoštivanje bilo kakve signalizacije, a najgora u saobraćaju su vozila sa pratnjom koja vozaju kojekakva službena lica kršeći sva moguća i nemoguća pravila i propise. Nemamo dovoljno izgrađenih kilometara autoputeva i to sve je još podijeljeno entitetski, pa se i ono malo cesta gradi bez koordinacije ili bilo kakve smislene strategije. Danak su naravno životi naših sugrađana. To što vozimo po najopasnijim cestama evropskog kontinenta trebalo bi nekoga da zabrine, a struka i sindikati vozača bi trebali da progovore kako bi barem počeli da rješavamo problem.
Utapanja su na žalost također posljedica opšte nebrige sistema za sigurnost i zdravlje populacije. U vremenu visokih temperatura, kada ljudi traže bilo kakvu mogućnost da se rashlade, mi čak nemamo ni podatke koje su rijeke zdravstveno ispravne za kupanje. Nemamo spasilačke službe niti bilo kakva osiguranja od utapanja na riječnim ili drugim plažama. Lokalne zajednice su do te mjere nemarne u provođenju javnih politika, pa ne da samo nisu napravile bazene već nisu u stanju da osiguraju kupališta na način da angažuju spasilačke službe i na plaže postave osnovnu opremu za spašavanje. Posljedica nemara je opet na žalost utapanje naših sugrađana.
Nacionalne politike nemarom ili nečinjenjem direktno dovode u opasnost živote ljudi i nisu u stanju da garantuju sigurnost života i imovine. Pošto je predizborna kampanja već krenula, red bi i nama bio da kandidate i kandidatkinje političkog tržišta počnemo pitati: Hoćete li vi biti u stanju da nam garantujete sigurnost života i imovine ili nećete…?